Odluka o odobrenju studije ekonomske opravdanosti koncedentu,Ministarstvu komunikacija i transporta

Službeni glasnik 26/07, Ponedjeljak, 9. aprila 2007. godine

KOMISIJA ZA KONCESIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu člana 6. stav 1., člana 13. stav 1. i 4. i člana 21. stava 1, 2, i 3. Zakona o koncesijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 31/02 i 56/04) i člana 6. Pravilnika o postupku podnošenja zahtjeva i provođenju procedure dodjele koncesija ("Službeni glasnik BiH" broj 65/06), a u skladu sa Dokumentom o politici dodjele koncesija ("Službeni glasnik BiH", broj 82/06), Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine, u svojstvu Komisije za dodjelu koncesija Bosne i Hercegovine, na petoj sjednici održanoj 8. februara 2007. godine, donosi 

ODLUKU
O ODOBRENJU STUDIJE EKONOMSKE OPRAVDANOSTI 

Koncedentu, Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine odobrava se Studija ekonomske opravdanosti za Projekt "Autocesta na Koridoru 5c". 

Obrazloženje 

Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine dostavilo je dana 11.01.2007. godine Komisiji za koncesije BiH Studiju ekonomske opravdanosti za Projekt "Autocesta na Koridoru 5c" na razmatranje i odobravanje. 

Razmatrajući Studiju ekonomske opravdanosti sa aspekta Dokumenta o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, Komisija je konstatovala da se Projekt uklapa u opća opredjeljenja Bosne i Hercegovine u pogledu razvoja i izgradnje infrastrukture po osnovu koncesionarstva. 

Uspostavljeni pravni i institucionalni okvir kao i ukupni resursi kojima BiH raspolaže, omogućavaju uspješnu realizaciju ovakvog Projekta dodjelom koncesije. 

Projekt se uklapa u politiku razvoja Trans-evropske transportne mreže kao i Pan-evropskih putnih koridora utvrđenih na ministarskim konferencijama na Kreti (1994) i Helsinkiju (1997) i Memorandumom o razumijevanju za razvoj transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi iz 2004. godine, čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina. 

Realizacijom Projekta moguće je ostvariti više društveno-ekonomskih ciljeva zacrtanih u Dokumentu o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH 2004-2007 (PRSP), kao i drugim razvojnim dokumentima u BiH. Projekt pokreće zapošljavanje radne snage, građevinske operative i prerađivačkih kapaciteta, omogućava transfer tehnologija i podstiče na usvajanje međunarodnih standarda u mnogim djelatnostima. 

U pogledu općih principa politike dodjele koncesija u BiH, utvrđenih u Dokumentu o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, Komisija je utvrdila da Projekt u ovoj fazi u osnovi zadovoljava usvojene principe kod dodjele koncesija. 

Analizirajući Studiju sa aspekta dobiti koju projekt donosi BiH, Komisija je utvrdila da je vrednovanje projekta izvršeno "Cost-Benefit" ("Izdatak-korist") analizom u posmatranom tridesetogodišnjem periodu gdje su identifikovani, kvantifikovani i novčano vrednovani svi mjerljivi efekti od početka realizacije Projekta pa do kraja eksploatacije: 

  • ekonomski troškovi izgradnje autoputa u iznosu od 5.609.870.000 KM; 
  • efekti troškova održavanja putne mreže, bez i mreže sa autoputem; 
  • efekti operativnih troškova vozila, troškova vremena putovanja, troškova udesa u uvjetima bez autoputa i sa autoputem; 
  • efekti novostvorenog saobraćaja; 
  • rezidualna vrijednost projekta (tržišna vrijednost Projekta poslije 30-godišnje eksploatacije), obračunata je u vrijednosti 80% troškova realizacije.

Na osnovu pregleda izdataka i koristi Projekta izračunati su osnovni pokazatelji društveno-ekonomske efikasnosti Projekta: prvo, ekonomska interna stopa povrata uloženih sredstava (EIRR) i drugo, neto-sadašnja vrijednost projekta (NPV). Interna stopa povrata za projekt u cjelini iznosi 13,19% što predstavlja stopu društvene efikasnosti, odnosno stopu povrata uloženih sredstava na godišnjem nivou. Neto-sadašnja vrijednost projekta za diskontne stope 8% do 12% je pozitivna. Navedeno pokazuje da Projekt donosi značajnu dobit Bosni i Hercegovini, što ukazuje i na njegovu društveno-ekonomsku opravdanost. 

Sa finansijsko-tržišnog aspekta studija pokazuje zadovoljavajuću opravdanost i rentabilnost za ulagača sa prosječnom internom stopom rentabilnosti (FIRR) od 6,48%. U zavisnosti od modela finansiranja, definisanja učešća javnog sektora i definisanja pratećih usluga koje studija nije tretirala, ova stopa može da bude i povoljnija. 

Analiza osjetljivosti pokazuje da Projekt nije bitnije osjetljiv na prekoračenje investicija i smanjenje efekata u granicama od 10%, kao i prolongiranje rokova izgradnje do dvije godine. Nešto veći uticaj na rentabilnost Projekta ima povećanje troškova realizacije i smanjenje prihoda za 20%, kada ekonomska interna stopa povrata sredstava iznosi 9.36%. I u ovom slučaju Projekt je rentabilan i donosi dobit Bosni i Hercegovini, budući da je interna stopa povrata sredstava veća od kamatne stope na kredite sa kojima bi se mogao finansirati Projekt. 

Osim prednjeg, izgradnjom autoputa na Koridoru 5c ostvariće se efekti i na ukupan ekonomski razvoj BiH, koje nije moguće kvantifikovati i novčano iskazati, kao što su: 

  • razvoj pojedinih privrednih djelatnosti,
  • otvaranje novih radnih mjesta,
  • porast GDP-a u BiH, a posebno u užem gravitacionom području Koridora 5c,
  • jačanje konkuretnosti privrede Bosne i Hercegovine.

Komisija je analizirala i uticaj projekta na naknadu koja se naplaćuje korisnicima, jer studija predviđa da se po osnovu prihoda od naplate putarine trebaju nadoknaditi utrošena sredstva izgradnje, troškovi održavanja i obnove autoputa, te troškovi upravljanja. 

Da bi Projekt osigurao potreban ukupan prihod koji bi pokrio troškove investiranja i osigurao dobit kroz 30-godišnju eksploataciju, predviđen je iznos naknade (putarine) od 0,0977 KM/km, odnosno 9,77 KM/100km za I-kategoriju vozila, kao i uvećane putarine za ostale kategorije vozila (II, III, IV kategorija). Iznos putarine od 0,0977 KM/km je na nivou cijena putarina koje se naplaćuju u zemljama u okruženju, a primjeren je Projektu sa aspekta stope povrata uloženih sredstava, kao i povećanom nivou usluga koje će Projekt pružati korisnicima u periodu eksploatacije autoputa. 

U Bosni i Hercegovini nije uspostavljen tarifni sistem naplate putarine za korištenje autoputa. Visina putarine će se riješiti sa određenim stepenom liberalizacije cijena putarina, što je neophodno sa aspekta zaštite samog Projekta od potencijalnog rizika. Ta visina će se odrediti tako da bude primjerena ekonomskim mogućnostima budućih korisnika, kao i da sama naknada ne ugrozi Projekt i njegovu profitabilnost. 

Saobraćajnom studijom, analiziran je uticaj visine putarine na obim i strukturu saobraćaja na autoputu, tj. spremnost na plaćanje naknade. Utvrđeno je da je 76% anketiranih vozača zainteresovano za korištenje autoputa, a od toga njih 96% spremno je platiti vožnju autoputem. 

Rast društvenog bruto proizvoda (GDP) u Bosni i Hercegovini u narednom periodu, uz izraženu volju za korištenjem budućeg autoputa sa plaćanjem, dovodi do zaključka da će već 2012. godine, kada je predviđen završetak prve dionice autoputa na Koridoru 5c, zainteresovanost za korištenje autoputa uz plaćanje naknade dostići nivo od 95%, što predstavlja pokazatelj koji dodatno osigurava i opravdava realizaciju ovog Projekta. 

Sa aspekta uticaja Projekta na davanje usluga korisnicima, evidentno je da se realizacijom projekta autoputa ostvaruju znatne uštede u vremenu putovanja, kako za putnike, tako i za transport roba, u odnosu na postojeće sekcije relevantne mreže, koja se suštinski veže uz trasu magistralnog puta M5/M17 na pravcu Bosanski [amac/Bosanski Brod-Sarajevo-Mostar-Ploče (koji će ostati kao alternativni putevi bez plaćanja putarine), kao i preusmjerenog saobraćaja sa drugih putnih pravaca. Korisnici autoputa ostvariće uštede u eksploatacionim troškovima za sve vrste vozila, a isto tako i uštede u troškovima posljedica saobraćajnih udesa. Korištenjem autoputa lokalnim poduzećima omogućen je bolji pristup drugim tržištima, čime će znatno povećati konkurentnost u proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda. Na ovaj način stvorit će se povoljniji uvjeti za investiranje u nove projekte sa lokacijom na uticajnom području Koridora 5c. 

Na osnovu prednjeg, Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine odlučila je kao u dispozitivu Odluke. 

Ova Odluka biće objavljena u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-1-05-3/07
8. februara 2007. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući Komisije
Hamed Mešanović, s. r.